1. Jeste li član političke stranke i kako gledate na mogući upliv politike u sam rad kluba, s obzirom na to da je Grad ipak još uvijek većinski vlasnik Hajduka?
- Nisam član niti jedne političke stranke i svjestan sam da je grad Split većinski i dalje vlasnik Hajduka i da je ovaj model u biti jedini razlog zašto smo dobili priliku - zbog toga što je grad Split ustupio svoja prava i podržao model. Smatram da je velika odgovornost, u konačnici, na samom Nadzornom odboru da to povjerenje koje je grad Split ukazao i opravda. 

2. Koji su parametri kojima bi na kraju mandata ocjenjivali svoj rad u NO?
- To je, moram priznati, baš teško pitanje. Parametri na temelju kojih bi ocjenjivao svoj rad na kraju eventualnog mandata u NO Hajduka bi u konačnici bili gdje je Hajduk bio kad sam ušao u sastav Nadzornog odbora, gdje je Hajduk bio u trenutku kada sam prestao biti u Nadzornom odboru. To je, nekako, po meni najmjerodavnije. Naravno, unutar toga bi se za neke stvari, pretpostavljam, borio i zalagao. I naravno, kakav učinak bi te stvari imale.

3. Zašto mislite da ste dobar kandidat za NO, koje vještine mislite da su vam prednost za tu ulogu, a gdje mislite da bi se još trebali educirati?
- Smatram da sam dobar kandidat za Nadzorni odbor po pitanju razumijevanja financijskih izvještaja i iščitavanja nekakvih poslovnih i financijskih pokazatelja, poslovanja tvrtke općenito. Imam 10 godina iskustva u radu s takvim poslovima: u izradi financijskih izvještaja, različitih izvještaja gdje se prate raznorazni KPI-evi (ključni pokazatelji poslovanja, napomena prevoditelja) po različitim tvrtkama. Smatram da bi te vještine te nekakva analitičnost i savjesnost u obavljanju posla, da su vještine koje mogu pridonijeti radu Nadzornog odbora Hajduka. Ono što sam svjestan, imam manjkavosti u segmentu sportskog znanja. Nemam tu nikakvog iskustva sa sportskom industrijom. Nogomet, nešto malo. Ja i kao dijete jesam bio igrao, ali to je naravno za razinu Hajduka neozbiljno uopće spominjati. Tako da smatram da je to nešto, jer ipak Hajduk je sportski klub. Bez obzira koliko god bio Nadzorni odbor za nadziranje, pred NO dolaze i neke odluke koje predsjednik po Statutu treba preko NO provesti, a koje se tiču struke. Smatram da je to jedan dio gdje trebam još učiti, raditi i usavršavati se. To je sve.

4. Kako ocjenjujete trenutačno stanje u Hajduku i što biste vi drukčije napravili na mjestu aktualnog NO?
- Trenutačno stanje u Hajduku mislim da nitko ne može ocijeniti pozitivnim. Mislim da je situacija takva da je, sad se čini, Europa upitna iduće godine. Ono što bih ja drugačije napravio, recimo, ja sam bio za to da se, primjerice, prošle zime produlji ugovor Francku Ohandzi. Smatram da, ako se ušlo u takvu situaciju da se trebalo prije europskih utakmica najstandardnijeg igrača iz prošle sezone, doslovno jutro prije europske utakmice, prodavati, da to možda pokazuje da nije bilo nekakvog dugoročnijeg financijskog plana. Htio bih napomenuti da ja to govorim samo sa strane, koliko ja to izvana mogu vidjeti. Ja ne mogu znati točne razloge zašto je Radošević naprimjer prodan. Ali, meni se to tako čini da su se financije malo odmakle. I izjave predsjednika Huljaja nakon što je preuzeo, nekako isto idu u tom smjeru da financije i ugovore i trošenje treba srezati i dovesti u realne okvire.

5. Koji bi prioritet NO trebao biti u prvoj godini mandata, a što bi se sve trebalo napraviti kroz četiri godine?
- Pa smatram da bi u prvoj godini mandata Nadzornom odboru trebao biti prioritet, pa za početak, definitivno izboriti europsko natjecanje jer bez toga će klub, bez europskih natjecanja, ipak imati u idućoj godini jedan osjetni financijski manjak u odnosu na ovu tekuću godinu. Tako da je to definitivno prvi i najvažniji prioritet. To, dakle, uključuje povećanje kompetitivnosti momčadi kako je god moguće. Eventualno, ako za to postoji potreba, na stručnom dijelu nešto unaprijediti. Kažem eventualno, ako klub smatra i NO se s time slaže da za to postoji potreba. Kroz četiri godine plan bi bio da Hajduk bude klub koji se bori za naslov prvaka Hrvatske i koji je kompetitivan u Europi. Titulu nitko ne može obećati, ali smatram da bi cilj Hajduka trebao biti da se do bori zadnjeg kola za naslov prvaka i da bude kompetitivan u Europi. 

6. Koliko ste upoznati sa strateškim okvirom Hajduka i kako mislite da bi se trebao implementirati?
- Upoznat sam sa strateškim okvirom Hajduka utoliko da sam pogledao prezentaciju svojedobno kad je gospodin Kos to predstavljao. Prošao sam kroz strateški okvir Hajduka. Smatram da bi se trebalo iz te strategije po različitim područjima identificirati neke stvari koje se mogu unaprijediti. Neke su kratkoročne, neke su dugoročne. Pretpostavljam da se financijski ne može sve odjednom raditi nego da se trebaju odrediti prioriteti - što ima veći prioritet, što je manje prioritetno. I s vremenom provoditi implementacije projekata koji su nužni. I odluke nekakve donositi i pravilnike koji bi trebali biti u skladu sa strategijom ili čiji bi cilj trebao biti da implementiraju neke mogućnosti koje su u strateškom okviru definirane kao kratkoročni i dugoročni ciljevi Hajduka.

7. Koliko transparentan mora biti rad NO i kako bi vi postigli tu transparentnost?
- Ovdje ipak nije riječ o klasičnom nadzornom odboru kojega na glavnoj skupštini biraju dioničara, nego koji se bira demokratskim putem, a temelj svake demokracije je upoznatost glasača, informiranost generalno o svemu što ih se tiče, o čemu biraju. Dakle, to je temelj nekakve demokracije. Smatram da bi bilo dobro kada bi se, s protekom vremena naravno, ne odmah, zato što neke stvari nije dobro niti odmah reći nego ih treba zbog poslovne tajne čuvati, objavili zapisi sa sastanaka Nadzornog odbora. U njima bi mogli biti, a s time isto nemam apsolutno nikakvih problema i to smatram da je prirodno, i nekakvi sasvim povjerljivi podaci poput - koliko neki igrač ima plaću ili tako nešto, no ti bi podaci bili zacrnjeni, ali generalno da bi se moglo vidjeti kako su nadzornici, za koje su članovi glasali, tijekom svog mandata “disali”. To bi bio, smatram, dobar temelj da članovi mogu ocjenjivati rad NO-a bolje. I ubuduće, na primjer za iduće izbore, ako se neki od nadzornika ponovno prijavi, to bi članovima olakšalo da odluče hoće li tom nadzorniku koji je već bio u NO, dati glas ili ne. Zato što, koliko ja vidim, rad pojedinog nadzornika ne može se trenutačno baš dobro iščitati. Jedino na temelju nekakvih “insajderskih” informacija i takvog nečeg ili generalnog dojma o cijelom NO-u temeljenog na tome gdje je klub. To ne mora značiti pojedinačno da je neke odluke koje možda netko zamjera NO-u zašto ih je dopustio, da je svaki pojedini član tog NO-a glasovao za te oduke. Tako da smatram da bi objavljivanje naknadno tih zapisnika sa sastanaka i tu pomoglo.

8. Što biste napravili kad biste bili preglasani u odlučivanju u radu NO? 
- Ponašao bih se kao odrasla osoba i prihvatio to. Kad bih bio preglasan to bi značilo samo da nisam dovoljno dobro argumentirao svoja stajališta. Naravno, uvijek tu postoji i opcija da sam možda preglasan s nečim što je štetno Hajduku, ali vjerujem da su to ekstremne situacije i da ćemo izabrati pametnije. Ako bi stvarno smatrao da NO donosi odluke koje su štetne za klub, s kojima se organski ne slažem, s kojima smatram da stvarno su štetne za klub, onda pretpostavljam da bih vrlo vjerojatno napustio Nadzorni odbor. Ali kažem, tu govorim o stvarno ekstremnim situacijama. Nadam se da smo kao članovi dovoljno pametni da odaberemo dobar Nadzorni odbor da do takvih situacija niti ne dolazi. Da nećemo izabrati NO koji će donositi svjesno štetne odluke. Ali zbog toga što sam preglasan oko neke odluke, da bih napustio NO - ne. Zato što tu nema mjesta mom povrijeđenom egu zato što me se preglasalo. Hajduk je iznad svih nas. Treba se ponašati kao odrasla osoba, treba argumentirati svoje stajalište, a ako su te preglasali, to znači da argumenti nisu bili dovoljno dobri i da na tom dijelu treba poraditi.