Mobile menu
Predstavljena Hajdukova murva, jedinstveni projekt u svijetu

Predstavljena Hajdukova murva, jedinstveni projekt u svijetu

 
10/2/2016 - 15:04 sati
Klub
Autor: Ivan Galić
Foto: Miro Gabela / hajduk.hr
Hajdukova murvaHajdukova murvaHajdukova murvaHajdukova murvaHajdukova murvaHajdukova murvaHajdukova murvaHajdukova murvaHajdukova murvaHajdukova murvaHajdukova murva
Hajdukova murva

U srijedu je u velikom amfiteatru na FESB-u svečano predstavljen projekt Hajdukove murve. 

HNK Hajduk je u suradnji s dr.sc. Oliverom Crmarić iz OPG-a Crmarić iz Solina i dr.sc. Nenadom Malenicom s PMF-a u Zagrebu, uz pomoć i potporu brojnih drugih sudionika, kao što je Damir Šarac, organizirao multidisciplinarni tim koji je uspješno zaliječio i sanirao Hajdukovu murvu na Starom Placu i od njenih pupova izveo genetski identične klonske zdrave sadnice, svaka od kojih ima potpuno isti DNA kao i stara Hajdukova murva.

Ovo je jedinstven projekt u svjetskim razmjerima i, koliko je poznato, Hajduk je jedini nogometni klub u svijetu koji ima svoje stablo. Sada će baš to stablo, tu staru Hajdukovu murvu, u genetski identičnom obliku svi navijači moći kupiti i posaditi gdje žele, u svoju blizinu ili na neko drugo mjesto.

Za početak je napravljeno 105 sadnica murve, povodom 105. rođendana Hajduka, od kojih je prva svečano posađena u krugu Sveučilišnog kampusa u Splitu, a preostale 104 sadnice će biti ustupljene Gradu Splitu da ih posadi na području grada. 

Podsjetimo, murve su u Splitu prije bile puno više zastupljene, tako je krajem 19. stoljeća na Rivi bio drvored murvi, koji je uklonjen i zamijenjen palmama 1920. godine, na što je okupljenima obratila pažnju dr.sc. Olivera Crmarić.

Na svečanom predstavljanju projekta nazočili su brojni uzvanici i prijatelji Hajduka, među kojima su bili rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr.sc. Šimun Anđelinović, predsjednik uprave HNK Hajduk Marin Brbić, župan Splitsko-dalmatinske županije Zlatko Ževrnja, gradonačelnik Splita Ivo Baldasar, direktor marketinga HNK Hajduk Aljoša Bašić, novinar Slobodne Dalmacije Damir Šarac, dr. sc. Olivera Crmarić, dr.sc. Nenad Malenica, saborski zastupnik Petar Škorić, gradonačelnik Solina Blaženko Boban, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice komodor Predrag Stipanović i brojni drugi.

Prvi se okupljenima obratio rektor prof.dr.sc. Šimun Anđelinović, kazavši da je ovaj projekt povezivanje Hajduka s njegovim korijenima jer Hajduk su osnovali studenti koji nisu imali mogućnost studiranja u Splitu, razlog zbog kojeg su i otišli u Prag na studij, a danas Sveučilište u Splitu ima više od 20.000 studenata i više od 1.500 zaposlenih djelatnika. 

Tradicija koju simbolizira murva je očuvana do danas i spona je Hajduka sa Sveučilištem. Suradnja Sveučilišta i Hajduka ima brojne mogućnosti, napredak znanosti je napravio i nadalje radi iskorak u sportu, posebice nogometu, a Hajduku je blizu Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu. 

Također, Sveučilište sagledava sport kao vid razvoja studenata, posebno sveučilišni sport, kako natjecateljski tako i rekreativni, a uz daljnju izgradnju infrastrukture u suradnji s Gradom, studenti će moći odraditi praksu u Hajduku.

Predsjednik uprave HNK Hajduk Marin Brbić napomenuo je da ova murva nikako nije obično stablo, već je trajni simbol Hajduka i Splita koji podsjeća na svu povijest koja je nastala pod njom, gdje je Hajduk osvojio devet titula prvaka i šest kupova, spominje se u Tijardovićevoj opereti iz 1926. godine i čuva uspomenu na onaj Hajduk i Split kojih više nema. Ta murva je dokaz istrajnosti kluba, njegov simbol i kroničar – uvijek će biti simbol kluba i po njoj će se mjeriti Hajdukov put.

Gradonačelnik Ivo Baldasar rekao je okupljenima da je ovo lijepa prilika da se sjetimo naše povijesti koja nas povezuje. Podsjetio se kako je kraj Starog Placa bilo puno murvi, a jedino ova je preostala, zahvaljujući Hajduku. Za kraj, najavio je da će kupiti i zasaditi po jednu sadnicu murve ispred Banovine i kod sebe doma.

Župan Zlatko Ževrnja čestitao je svima uključenima u projekt na uspjehu, posebno dr. sc. Oliveri Crmarić i dr.sc. Nenadu Malenici

Također, čestitao je Hajduku skorašnji 105. rođendan i poželio puno uspjeha voljenom klubu, istaknuvši da su murva i Stari Plac jedni od simbola Splita i podsjetivši se kako je kao dijete išao uz brojne druge pješke iz Dugopolja u Split na utakmice Hajduka na Starom Placu. Podsjetio je na brojne talente iz Dugopolja koji su ostavili traga u Hajduku i pozvao sve da da pomognu klubu u postizanju što boljih rezultata.

Klapa "Mriža" je izvela Hajdučku pjesmu.

Damir Šarac je okupljenima kazao da je cijeli projekt započeo tako da je dobio kao temu za članak staru Hajdukovu murvu. 

Naizgled lak zadatak ubrzo je otkrio da su dostupni podaci o murvi manjkavi, tako npr. iako se spominje u brojnim starim zapisima o Hajduku, nigdje nema točnog podatka kad je zasađena. 

Kontaktirao je dr. Miru Radunić iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša i utvrdili su da se radi bijeloj murvi, koja je bila u lošem stanju, trula s puno nametnika i prehranom samo preko kore, ali živa i oporavak je bio moguć. O murvi je do tad brinuo Ragbi klub Nada, a zahvaljujući njihovom  angažmanu murva je i preživjela. 

Oformljen je tim koji je uključivao Roberta Koharevića iz Park šume Marjan, Andru Krstulovića Oparu, tada u Muzeju Ivana Meštrovića, Nadu Ramljak iz Parkova i nasada i ostale. 

Donesena je odluka da se murva spasi i proglasi spomenikom baštine, da se uz nju postavi informativna ploča i da se krene u projekt sadnica.

Pozvane su specijalizirane tvrtke i u kolovozu 2014. godine napravljena je kompletna analiza murve kojom je utvrđeno da je stara 120 godina i da se šteta može sanirati. Ova starost se poklapa sa zasađivanjem bijelih murvi po Splitu. U sanaciji je skinuto 40 posto krošnje koji je bio višak, dodani su vitamini i supstrati za prehranu korijenja i napravljene su sve ostale potrebne radnje.

Održan je sastanak na Poljudu s Aljošom Bašićem, dr.sc. Oliverom Crmarić i dr.sc. Nenadom Malenicom i krenulo se u projekt stvaranja novih sadnica koje su genetski identični klonovi Hajdukove murve.

Direktor marketinga HNK Hajduk Aljoša Bašić je napomenuo da od danas murva postaje uistinu jedinstvena u svijetu zahvaljujući naporima multidisciplinarnog tima koji je omogućio ne samo spas murve, već i to da da će svi koji to žele moći imati staru Hajdukovu murvu. 

Ovo je samo početak projekta kojim će se klonirane murve ponuditi svim navijačima, i po tome je Hajduk jedinstven u svijetu. Sve mladice murve imati će svoj identifikacijski broj, prvih 105 je napravljeno povodom 105. rođendana Hajduka i prva murva s brojem 00001 je za Kampus Sveučilišta u Splitu, a preostale 104 za zasađivanje u Splitu.

Dr.sc. Olivera Crmarić i dr.sc. Nenad Malenica su održali prezentacije u kojima su objasnili problematiku projekta, pozadinu i način rješavanja problema i poduzetih aktivnosti u svrhu dobivanja potpuno identičnih sadnica murve onoj murvi kraj Starog Placa. 

Ukratko kazano, okupljeni su saznali da su postignute zdrave genetski identične klonske sadnice. Početak procesa bio je pronalazak DNA profila murve, "genetski otisak prsta" i potvrđivanje očuvanosti murve, što je odrađeno na PMF-u u Zagrebu. Kao biljni materijal 2.6.2015. godine uzete su grančice stare murve za DNA izolaciju i proizvodnju na način koji omogućuje rast potpuno istih sadnica kao što je i stara murva. Uvođenje u početnu kulturu se vrši putem vršnog pupa ili aksilernog pupa, u debljini do 0.5mm, u kojem obliku ide u sterilnim uvjetima na hranidbenu podlogu. Potom slijedi faza multiplikacije u aseptičnim uvjetima, za kojom ide faza zakorijenjivanja kada sadnice same stvaraju svoj korijen i mogu ići iz in vitro u in vivo uvjete, što znači da su spremne za posađivanje. Sadnice se u sterilnim uvjetima uzgajaju do visine rasta 15-20cm kada su spremne za posađivanje i prodaju kao suvenir.

Za kraj svečanosti, Marin Brbić i prof.dr.sc. Šimun Anđelinović su simbolički zasadili mladicu murve pod brojem 00001 pokraj spomen ploče u krugu Sveučilišnog kampusa u Splitu, na mjestu gdje će mladica naknadno biti i fizički zasađena.

10/2/2016 - 15:04 sati
Klub
Autor: Ivan Galić
Foto: Miro Gabela / hajduk.hr