Kako ste se i kad odlučili prijaviti, koja vam je bila motivacija?

- Još od prošlog natječaja za članove NO-a znao sam da ću se ponovno prijaviti, a papire sam poslao dan prije isteka roka. Općenito, sviđa mi se ovaj način upravljanja i mislim da će na duge staze polučiti rezultat. S druge strane, motivacija je bila i ljubav prema Hajduku i želja da pomognem klubu.

Koja je, prema vama, uloga Nadzornog odbora u Hajduku? Što mislite o transparentnosti rada tog tijela? Pratite li uopće stanje u klubu sada?

- Po meni, glavna uloga Nadzornog odbora bila bi da se osigura stabilnost poslovanja kluba. Uz stabilnost, tu je i praćenje menadžmenta i kontroliranje rada Uprave da ispuni planove koje predstavi na početku i oko kojih su se složili, a u smislu poslovanja i sportskog rezultata. Što se transparentnosti tiče, mislim da tu nisu potrebni veliki pomaci. Postoje ljudi u NO-u koji su zaduženi za komunikaciju s navijačima i udrugom Naš Hajduk. Postoje javni izvještaji koje Hajduk kao klub daje na uvid javnosti. Od veće transparentnosti ne dobivate veću operativnost ili bolju organizaciju. Kad bi se potpuno otvorili, javnost bi se uvijek hvatala za one loše stvari tako da bi se one dobre stvari izgubile u svemu tome. Tako da, po meni, ne bi trebalo povećati transparentnost. Sa stanjem u Hajduku sam upoznat uglavnom kroz medije, ali pratim sve što se događa.

Kad biste ušli u NO, kako bi se uopće mogao valorizirati rad i Vas i odbora?

- Koliko god to bilo udaljeno, vjerojatno će svatko od nas biti zadužen za neko područje i u tom području bi trebali biti neki indikatori uspješnosti. Moje bi vjerojatno bilo u uspostavljanju bolje organizacije da se maksimalno iskoristi broj zaposlenih u klubu, a kako bi od toga najveću korist imali sami igrači i kako bi oni na terenu isporučili što bolji rezultat. Primarni indikator bi bio koliko si na kraju poboljšao područje za koje si bio zadužen i koliko su ljudi zadovoljni time što si radio. Međutim, onaj krajnji indikator je rezultat na sportskom planu odnosno hoćemo li biti prvi u HNL-u ili nećemo te, dakako, iskorak u Europi. Treba uvijek težiti prvom mjestu jer Hajduk to, s obzirom na svoju tradiciju, zaslužuje.


Treba li mjenjati Statut kluba?

- Nisam za mijenjanje Statuta. Mislim da je Statut dobro posložen i zalagao bih se za status quo što se toga tiče.

Smatrate li se sposobnim izdržati pritiske koje sa sobom nosi NO Hajduka, političke, menadžerske i navijačke?

- Dobro radim pod pritiskom i stresom, dapače, odlično. Što se tiče eventualnih pritisaka od strane navijača, ako postoji nekakva osnova za podnošenje ostavke, onda bih je podnio, ali načelno, čisto zato što ulica kaže, onda ne. Dakle, ako se ustanovi da smo nešto u prvim koracima ili kasnije bitno zeznuli ili nismo isporučili ono što se tražilo od nas, onda apsolutno da. Što se političkih struktura tiče, zbog njih sigurno ne bih podnio ostavku.

Kako zamišljate Hajduk 2019. godine?

- Po meni bi Hajduk u tom trenutku trebao imati veći proračun za oko 20 posto, s tim da bi struktura troškova unutar proračuna bila drukčija. Tako bi se, recimo, troškovi Radne zajednice prepolovili s 20 na 10 posto i vjerojatno bi se smanjio broj zaposlenih u Radnoj zajednici. Trebalo bi biti manje ljudi, ali bolje organiziranih i učinkovitijih. Klub zamišljam financijski još bolje konsolidiran nego danas, nastavak projekta Naš Hajduk i izbor članova putem izbora, i da smo bolje povezani s lokalnim klubovima s područja Dalmacije. Što se tiče rezultata, to je definitivno da je Hajduk prvak HNL-a, a uz to možda i ostvareno europsko proljeće u Europa ligi.

A kako zamišljate Hajduk 2016., na kraju prve godine mandata novog NO?

- U svakom slučaju, Hajduk prvak Hrvatske nogometne lige, što se tiče sportskog rezultata. Organizacijski, sve ovo iz prošlog odgovora, samo vjerojatno u nešto manjem volumenu. Vi da biste smanjili troškove i povećali proračun to iziskuje jako puno vremena. Nekakve pomake u tom pravcu očekujem, a koliki će oni biti teško je reći. Do kraja sljedeće sezone očekujem definiranje ciljeva za narednu sezonu i stavljanje toga na papir, kao i uspostavljanje strategije razvoja Hajduka u narednih 7 godina.


Što mislite o Marinu Brbiću kao predsjedniku, možete li ga zamisliti da i dalje vodi klub te kakav bi uopće predsjednik Hajduka trebao biti?

- Predsjednik Hajduka trebao bi biti čovjek koji će ispuniti zadaće koje su pred njega postavljene od Nadzornog odbora. On ne mora biti medijski eksponiran, ali bi trebao imati dozu karizmatičnosti i mislim da bi to puno pomoglo Hajduku. Ipak, njegov glavni forte bi trebao biti da je operativna i izvršna osoba koja radi u interesu kluba i ispunjava zadaće koje su pred njega postavljene. Ali, naglašavam, karizmatičnost bi mu bila veliki plus i mislim da to nedostaje Marinu Brbiću. Što se njegova ostanka u klubu tiče, ne poznajem ga osobno, mislim da je napravio pozitivan korak, ali bih mu dao ocjenu, recimo, plus 2. Nije negativna, ali opet prolazna. Po meni bi on trebao imati nekakav program i prezentirati ga nama i volio bih vidjeti njegovu energiju. Ljudi se često i potroše tijekom vremena, ali vjerojatno bi bio jedan od potencijalnih kandidata za novog predsjednika. Ljudi imaju dosta negativnih konotacija prema njemu, ali ne znam ga dovoljno dobro da bih mogao dati neki sud o tome.

Kako biste birali predsjednika Hajduka?

- Zalagao bih se za javni natječaj, kako je bilo i do sada.

Kako biste se spriječili da uđete u operativni rad u klubu, s čime je trenutni NO imao problema?

- Po meni, mi iz NO-a nemamo što tražiti u operativnom djelovanju u klubu. Ja ću apsolutno inzistirati na tome. Tu su vrlo jasni odnosi, Nadzorni odbor daje neke smjernice, postavlja neke limite, kontrolira rad Uprave i to je sve. Svatko ima svoj posao. Zapravo, pozicija je vrlo jasna i izlet u operativni dio je nešto potpuno besmisleno.

Jeste član, pretplatnik, pratite li klub? Dioničar?

- Nisam pretplatnik zato što nisam u Splitu, ali sam član kluba od početka projekta Naš Hajduk, dakle, od 2011. godine. Član sam Hajduka zato što mi se od početka svidio projekt. Karakteriziran je kao transparentan, ali nije to njegova najvažnija karekteristika. Najznačajnija je ta organiziranost i spremnost ljudi da se sa sustavom kakav jest bore s elementima tog istog sustava. Imate tu kvalitetne ljude koji povlače kvalitetne poteze. Ne podilazim nikome, ali oduševljen sam ljudima iz Našeg Hajduka. Mislim da je to kvalitetan način organizacije. Nisam dioničar, iako mi je osobno žao zbog toga.

Što mislite o trenutnom modelu upravljanja?

- Ja mislim da je to sustavan i održiv način funkcioniranja kluba. Nogomet na ovom današnjem nivou postoji radi navijača i ako navijači nemaju utjecaja na razvoj nogometa, onda dolazi do anomalija i poremećaja. Na ovaj način vi imate prijenos onoga što navijači očekuju kroz nekakav sustav i prenosi se na organizaciju. Uspješnih primjera imate i u Njemačkoj, ali po meni je portugalski primjer najbolji i najlakše ga je uspoređivati s nama, pogotovo slučaj Benfice. Sličan je mentalitet, proračuni su manji, a opet su ti klubovi u vrhu europskog nogometa. Svakako, meni se sviđa i mislim da socios model ima budućnost.

Jeste li politički aktivni?

- Nisam politički aktivan.

Imate li veze u menadžerskim krugovima?

- Nemam poznanika među nogometnim menadžerima. To je posao sportskog direktora.

Imate li poznanike u vrhu HNS-a, što mislite o sukobu Hajduk – HNS i kako to riješiti?

- Ne poznajem nikoga iz vrha HNS-a. Što se odnosa Hajduka i HNS-a tiče, to je jedan vrlo slojevit odnos. Hrvatski nogometni savez sigurno nije organizacija koja je na nivou na kojem je Hajduk koji je, po meni, daleko ispred HNS-a po svim pitanjima. Vi ste, s druge strane, primorani surađivati s njima. Trebalo bi naći nekakav način da se pozitivan impuls Hajduka u smislu organizacije prebaci i na njih. Problem je što ovdje imate nekog tko funkcionira vrlo transparentno i otvoreno i nekog tko je skroz zatvoren i koji ima novac, a vi ovisite o njemu. Mi imamo određenu snagu, međutim, oni imaju novac i zakonodavni okvir odnosno legislativu. To je apsolutno nepravedan odnos, ali vi ne možete neke stvari na silu riješiti. Po meni je rješenje uvijek razgovor, ali uz elemente pritiska. Trebate pritiskati i u konačnici ćete doći tamo gdje želite biti. Ali, definitivno razgovor i tražiti ono što zahtijevate. Treba izdržati i inzistirati na stvarima na kojima smo i do sada inzistirali i mislim da će to doći na svoje.

Intervju je autoriziran