Kako ste se i kad odlučili prijaviti, koja vam je bila motivacija?


Na natječaj sam se odlučio prijaviti prije 4 godine kada sam se javio i na prvi natječaj za člana NO Hajduka. Glavna motivacija mi je bila pomoć klubu u svim segmentima. I nakon prvih izbora nastavio sam pomagati klubu kao revizor, a tako će biti i sada ukoliko ne uđem u NO. Mislim da sam dobar kandidat za NO jer sam već 10 godina u poslu revizora, brzo uočavam probleme i nudim adekvatno rješenje te imam iskustvo u vođenju nekoliko projekata u Splitskoj banci. Mislim da je važno spomenuti i iskustvo rada u sportu kao bivši igrač i tajnik NK Omladinac u razdoblju 2008. i 2009. godine.

Koja je, prema vama, uloga Nadzornog odbora u Hajduku? Što mislite o transparentnosti rada tog tijela? Pratite li uopće stanje u klubu sada?


Da bi uopće počeo raditi kao revizor u Hajduku morao sam proučiti sve pravilnike i točke Statuta i Kodeksa, pravilnike FIFA-e i UEFA-e te sam čak i pomogao u izradi pojedinih pravilnika, tako da sam jako dobro upoznat s ovlastima i poslom NO Hajduka. Što se tiče transparentnosti mislim da se neke stvari mogu bolje priložiti javnosti na uvid, ali neke stvari moraju ostati i poslovno-sportska tajna. Treba se maksimalno otvoriti javnosti kako bi se izbjegle kuloarske priče, a jedan od najboljih načina poboljšanja transparentnosti je glasanje na sastancima za NO koje bi trebalo biti javno. Neke stvari se čak i iz dijela poslovno-nogometne tajne mogu predočiti javnosti preko hajduk.hr nakon što prođe određeno vremensko razdoblje kada te stvari više ne mogu imati negativan utjecaj na klub. Stanje u klubu pratim na redovnoj bazi. Hajduk je trenutno ima dugovanje u iznosu od 50 mn kuna, na što otpada oko 30 mn kuna kredita Gradu. Budžet mu iznosi oko 50 mn kuna godišnje, sa malim raskorakom u odnosu između rashoda i prihoda.

Kad bi ste ušli u NO, kako bi se uopće mogao valorizirati rad i vas i odbora?


Osnovni cilj je ispunjen pomaganjem klubu kroz izradu revizije. Sada bi želio napraviti korak više i klubu još više pomoći znanjem i iskustvom. Inzistirao bi na strategiji razvoja kluba, te pridržavanju iste. Svi zaposlenici kluba bi imali zacrtane ciljeve i njihov rad bi se valorizirao kroz ispunjenje istih. Slično vrijedi i za članove NO.

Treba li mjenjati Statut kluba?


Sam Kodeks kluba ne treba mijenjati, ali je potrebno prilagoditi Statut kluba. Mislim kako bi trebalo smanjiti ovlasti NO te pomaknuti granicu po kojoj Uprava kluba treba dobiti suglasnost NO za svaki posao teži od 500 000 kn ili duži od 18 mjeseci. Još moram dodati kako smatram da se prema Statutu kluba po pojedinim stavkama miješaju uloge NO i Uprave. Kako NO samo nadzire poslovanje, a Uprava provodi poslovanje potrebno je napraviti određene prilagodbe Statuta i na tom planu. Ostale točke statuta ne treba mijenjati. Dodao bi samo još i da Hajduk posjeduje i dobre Pravilnike o radu.

Smatrate li se sposobnim izdržati pritiske koje sa sobom nosi NO Hajduka, političke, menadžerske i navijačke?
Smatram se dovoljno čvrstima izdržati pritiske. Strah od pritiksa je strah od rezultata. Mislim da svi kandidati moraju biti spremni na to te da svi imamo pritiske i u privatnom poslu. Kroz posau u Splitskoj banci naučio sam se nositi sa velikom količinom stresa i pritiska. Ako ulazite čistog srca u nešto, bez interesa onda možete izdržati i pritiske, ali ćete i dobiti povjerenje okoline.

Kako zamišljate Hajduk 2019. godine?


Prije svega je potrebno napraviti 5-godišnji plan razvoja kluba. Uprava radi viziju uz smjernice NO na jednu, tri i pet godina. Prema toj viziji Hajduk bi se u slijedećih nekoliko godina i trebao razvijati prema njima. Svaki zaposlenik kluba bi dobio svoje ciljeve čiji bi rad morao biti mjerljiv na temelju čega ga se i ocjenjuje. Kroz četiri godine klub mora doću u borbu za trofeje, EL i LP, a do toga se najbrže dođe ukoliko se slijedi unaprijed postavljena strategija razvoja.

A kako zamišljate Hajduk 2016, na kraju prve godine mandata novog NO? 


Hajduk na kraju slijedeće sezone mora biti na operativnoj 0. Što znači da je potrebno do kraja izjednačiti rashode i prihode bez transfera te je potrebno napraviti određeni „remont“ momčadi. U tome svemu, pogotovo dolasku do operativne 0, može pomoći i NO koji bi trebao raditi na potezanju veza i poznanstava za smanjenjem troškova. Osobno već radim na tom i nastavit ću bez obzira na izbore za NO. Smatram da sadašnji NO nije dovoljno aktivno sudjelovao u tome.

Što mislite o Marinu Brbiću kao predsjedniku, možete li ga zamisliti da i dalje vodi klub te kakav bi uopće predsjednik Hajduka trebao biti?


Teško je bez detaljnog uvida odgovoriti na pitanje o radu predsjednika Brbića. Nakon natječaja treba razmotriti sve ponude i odlučiti na temelju toga. Sigurno da je Marin Brbić dosta dobrog donio u klub i da je generalno mišljenje pozitivno. Mjesto za gospodina Brbića postoji i van uloge predsjednika. Prema sistematizaciji radnih mjesta predviđeno je mjesto Predstojnika u uderu predsjednika te bi to mjesto možda i više odgovaralo Marinu Brbiću kao odličnom operativcu. Predsjednik Hajduka bi trebao dobro poznavati financije, ali i nogomet jer je Hajduk ipak nogometni klub. Od ostalih karakteristika izdvojio bih radno iskustvo na sličnim pozicijama te odlučnost kao bitnu osobinu.



Kako bi birali predsjednika Hajduka?
 Predsjednika bi birao i javnim natječajem i head-huntingom.

Kako bi ste se spriječili da uđete u operativni rad u klubu, s čime je trenutni NO imao problema?
Kao član NO ne bi ulazio u operativni dio kluba osim u vrijeme velikog kriznog razdoblja. NO prema Statutu može smijeniti i predsjednika i direktora ukoliko misle da bi trebali raditi drugačija, pa nema ni potrebe za ulaskom u operativni rad.

Jeste član, pretplatnik, pratite li klub? Dioničar?


Stalni sam član sam Hajduka od 2011. godine kada je pokrenut projekt Naš Hajduk, a i učlanio sam i cijelu obitelj. Član sam bio i prijašnjih godina poput one 2003. i 2008. Dioničar sam Hajduka te njegov pretplatnik na tribinu Zapad zadnjih 5 godina.

Što mislite o trenutnom modelu upravljanja? 
Trenutni članski model upravljanja klubom je jedini ispravni model koji je i dugoročno održiv. Najbolji primjer funkcioniranja ovog projekta možemo pronaći u Njemačkoj gdje samo dva kluba poput Wolfsburga imaju privatne vlasnike, dok je ostatak lige pod upravljanjem članova kluba. Klubovi se diljem Europe polako vraćaju socios modelu upravljanja poput Portsmoutha i United of Manchester. Najvažnija razlika između dva načina upravljanja je u tome što će navijači uvijek gledati interes kluba i njegov sportski napredak te prema tim ciljevima i birati uprave svojih klubova. Privatni vlasnik uvijek će prije gledati vlastitu financijsku korist prije sportskog napretka kluba.

Jeste li politički aktivni?


Nisam politički aktivan iako sam član inicijative Marijane Puljak kojoj pomaže oko rada njezine liste. Moram spomenuti kako sam izabran u vijeće gradskog kotara Pujanke kao nezavisni kandidat zajedno sa gosp. Petrom Gudićem. Mislim da me pomoć inicijativi Marijane Puljak neće omesti u radu u NO jer je Hajduk na prvom mijestu te sam unutar same inicijative i objašnjavao prednosti ovog modela upravljanja kao i stvarno stanje u klubu. Sa gospođom Puljak sam u korektnim odnosima, ali u eventualnoj budućoj suradnji kao član NO biti ću oštar za dobrobit Hajduka.

Imate li veze u menadžerskim krugovima?
Ne poznajem niti imam veze u menadžerskim krugovima.

Imate li poznanike u vrhu HNS-a, što mislite o sukobu Hajduk – HNS i kako to riješiti?


Nemam poznanike u HNS-u. Svi znamo kakav je odnos Hajduka i HNS-a i da se nešto treba mijenjati. Podržavam bojkot utakmice na jesen, ali mislim da trenutni NO nije imao dovoljno odlučnosti ni znanja za iskoristiti zamah koji su dobili nakon bojkotiranog derbija od strane navijača. Podržavam čak i radikalne metode poput istupanja iz lige, pa da vidimo kako bi se HNL održao bez Hajduka. Ono što je najvažnije je da se izbore promjene Zakona o sportu koje bi donijele ravnopravnost svim klubovima u državi. NO se ne smije miještai u odnos sa HNS-om nego uprava donosi srategiju u segmentu odnosa prema HNS-u dok NO samo ocjenjuje je li Hajduk dovoljno zaštićen od strane Uprave. Još bi dodao da bi osim sa HNS-om Hajduk trebao izboriti i bolji odnos sa Gradom (poput smanjenja kamata za kredit koje su previsoke  te izboriti se za novčanu pomoć Grada jer takvu vrstu pomoći ima i RNK Split koji je u privatnom vlasništvu).